Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku, općenito u sve sektore, a posebice u građevinarstvo. Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000 dozvola, što je 40% ukupnog broja. Prognoze za ovu godinu pokazuju da će broj dozvola premašiti 210.000, a u graditeljstvu će biti preko 85.000 dozvola. Do 2023. godine, najviše stranih radnika dolazilo je iz susjedne Bosne i Hercegovine, no u 2023. godini, prvi put su najbrojniji zaposlenici iz Nepala. Iza Nepala slijede Bosna i Hercegovina, Srbija, Indija i Filipini.
"Što se tiče građevinarstva, oni su nominalno jeftiniji, otprilike 30%, dakle njihove bruto plaće na platnoj listi su za taj iznos manje. No, nemojmo zaboraviti sve ostale troškove koje poslodavci moraju platiti. Neki od troškova su jednokratni trošak kod regrutacije, primjerice agencijska naknada, trošak vize te vlastitog osoblja koje mora ishoditi tu vizu (proces koji često traje čak 6-9 mjeseci). Zatim dolaze i mjesečni troškovi: troškovi prehrane, troškovi stanovanja i troškovi prijevoza, a daleko najveći i najznačajniji su troškovi edukacije i tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti stranih radnika koja je u početku 4-5 puta niža od domaćeg radnika. Istraživanja pokazuju da je prosječni strani radnik profitabilan tek nakon cca 24-30 mjeseci rada na našem tržištu. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni.
Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada veće, no kada se dublje zagrebe - zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije - zakon ponude i potražnje. Jednostavno, potražnja je danas vrlo velika, najveća ikad, a ponuda građevinskih tvrtki koje mogu odraditi te radove je ograničena“ govori nam Saša Perko, magistar inženjer građevinarstva te direktor u DOMinvest grupi.
No postavljamo pitanje kako je onda moguće da uvozimo radnu snagu ako nam je to skuplje. 'Da, još jedan apsurd, ali brojke govore da su strani radnici ukupno 30% skuplji od domaćih radnika. Ono što se s druge strane događa jest da 80% njih odlazi. Gdje? Ponekad nitko ne zna jer samo nestanu, a takvih je čak 10-20%. Ostali odlaze u razvijenije zapadne zemlje. Kod nas su stekli znanje i iskustvo, asimilirali su se u našu kulturu i u životopisu mogu navesti da su radili u EU. Iz tih razloga bilo bi nelogično da građevinske firme zapošljavaju strane radnike ako su im oni skuplji, no trenutno na tržištu nedostaje stručne radne snage, stoga alternativa ne postoji', objašnjava Perko iz DOMinvest grupe.
"No istina je jasna. Da nemamo stranu radnu snagu, vjerojatno bi došlo do kraha tržišta. Kapaciteti koje imaju građevinske firme jednostavno ne bi mogle zadovoljiti potražnju za građevinskim radovima. Cijene bi otišle u nebo, inflacija bi danas bila više prisutna u medijima nego što je bila 2022. godine. Bilo bi idealno da institucije prepoznaju razinu problema te stave naglasak na obrazovanje mladih i upis u obrtnička zanimanja. Prilagodbe obrazovnog sustava moraju biti brže i pratiti trendove na tržištu rada."
Nekako nam se čini da građevinski sektor ispada nedovoljno produktivan te da je i to razlog visokih cijena. Istraživanja pokazuju da je produktivnost građevinskog sektora niža nego 1995. godine, dok je produktivnost u industrijskom sektoru u istom periodu porasla za nevjerojatnih 80%. Uzroka je mnogo, od nepredviđenih okolnosti na gradilištu na koje nitko ne može utjecati, do nedostatka definiranih radnih procesa i tehnoloških inovacija. Posljednjih godina, visoki udio stranih radnika također smanjuje produktivnost rada. Njihova produktivnost najniža je u početnom razdoblju zaposlenja, a prosječna domaća razina produktivnosti postiže se tek nakon dvije godine. To predstavlja veliki izazov za produktivnost građevinskih tvrtki i pruža mnoge mogućnosti za poboljšanja.
„Strani radnici trenutno igraju ključnu ulogu jer jednostavno nema dovoljno domaćih radnika. Dolazimo do apsurdnog podatka da u građevinarstvu nedostaje 30.000 radnika, dok je istovremeno na burzi rada registrirano oko 100.000 ljudi. Vjerujem da postoji još barem toliko onih koji nisu prijavljeni na HZZ. Kada bi se barem polovicu tih ljudi nekako motiviralo da se educiraju, prekvalificiraju ili osposobe za neka od obrtničkih zanimanja, vjerujem da bi pritisak na tržište rada bio znatno manji“, objašnjava Saša Perko, koji vidi to kao potencijalno rješenje.
Nažalost, još uvijek nema značajnijih naznaka da bi se cijena gradnje mogla smanjivati. Prema DZS-u, vrijednost novih narudžbi građevinskih radova u prvom kvartalu 2024. veća je za 30%, dok je vrijednost izvršenih radova veća za 20% u istom razdoblju 2023. godine. Taj podatak ukazuje na intenzivan tempo gradnje, pri čemu su narudžbe čak veće od izvršenih radova. To implicira da će se pritisak na kapacitete izvođača dodatno povećati, što će rezultirati rastom cijena radova.
Izvor: Press
